Znanstvenici Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM), na čelu s našim prof. dr. Srećkom Gajovićem, u suradnji sa Sveučilištem Laval u Kanadi i našom znanstvenicom prof. dr. Jasnom Križ, započeli su istraživanje događaja nakon moždanog udara na mišjim modelima, koji omogućuju vizualizaciju aktivnosti gena u živom mišu u stvarnom vremenu.
Stručnjaci HIIM-a vjeruju da bi eksperiment mogao rezultirati uspješnim liječenjem posljedica moždanog udara, trećeg uzroka smrti u Hrvatskoj, nakon tumora i bolesti srca.

U istraživanju je transgeničkim miševima ugrađena luciferaza, gen krijesnice koji omogućuje proizvodnju svjetla, kao posljedicu djelovanja proučavanih gena. Ti geni, kada su djelatni, postaju i izvor svjetla u mozgu miša, što se bilježi osjetljivom videokamerom. Postupkom se na molekularnoj razini može vidjeti što se nakon moždanog udara događa u mozgu živih miševa.

Kako bi se mišu napravilo ishemično oštećenje koje odgovara moždanom udaru kod čovjeka, pojašnjava prof. Gajović, u arterije koje dovode krv u mozak miša uvuče se tanka nit koja privremeno zatvori dotok krvi. Dva su osnovna zbivanja koja će se pratiti nakon načinjene ozljede na transgeničnim miševima: nastala upala putem svijetlećih aktiviranih stanica mikroglije te obnavljanje mozga izrastanjem novih svijetlećih izdanaka živčanih stanica.
Postoji niz genskih biljega koji znanstvenici danas koriste u svojim istraživanjima. Od nedavno smo započeli s tim novim biljezima koji svijetle kad ih se gleda kroz mikroskop. Najvažnija je jedna zelena fluorescentna bjelančevina za čije je otkriće prošle godine dobivena Nobelova nagrada. Ta je bjelančevina dobivena iz meduze i to je jedan od iznimno proširenih znanstvenih biljega koji se koriste za razna istraživanja, objasnio je prof. Srećko Gajović, pročelnik Odsjeka za neurogenetiku, citogenetiku i razvojnu genetiku Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novina koju su u istraživanju upotrijebili naši znanstvenici drukčiji je biljeg luciferaze. Takvim su se biljezima do sada markirali tumori i na taj način pratile njegove metastaze.

Prof. Gajović za Vjesnik je rekao:

Sada ćemo prvi put pratiti molekularne posljedice moždanog udara na razini gena, što omogućava primjena bioluminiscencije kao molekularnog biljega. Nadamo se da ćemo biti sposobni odrediti prijelomne trenutke tijekom oporavka nakon moždanog udara, na koje bismo mogli onda usmjeriti terapijske pristupe. Osnovna je hipoteza istraživanja da kontrolirana upala mozga nakon moždanog udara može biti i povoljna za pacijenta jer potiče da se osoba nakon udara bolje i kvalitetnije oporavi. Treba pretpostaviti da bi buduća terapija moždanog udara bila orijentirana na to da se u mozgu potaknu procesi koji bi doveli do smanjivanja posljedica udara i obnove mozga.

Taj naš novi zajednički projekt započeo je 1. veljače 2009., a financira ga hrvatski fond "Jedinstvo uz pomoć znanja" koji je osmislilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a koji potiče suradnju hrvatskih znanstvenika iz domovine i dijaspore. Projekt se odvija u suradnji s prof. dr. Jasnom Križ s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Laval u Kanadi, u čijem su laboratoriju napravljeni ti "svijetleći' miševi"